Amonijak: Tihi ubojica sprinterske izvedbe (I što s tim?)
Posted on: 15. siječnja 2026
U svijetu vrhunskog sprinta – bilo da je riječ o 50 m slobodno ili 100 m atletike, svi pričaju o laktatima. No, dok laktati služe kao gorivo i signal, jedan drugi metabolički nusprodukt često ostaje neprimijećen dok ne bude prekasno. To je amonijak (NH3).
Zašto se sprinteri ugase u zadnjih 10 metara?
Kada sportaš s visokim postotkom Tip 2x vlakana (brza, eksplozivna vlakna) krene u maksimalni napor, on troši ATP brže nego što ga stanica može regenerirati. U tom trenutku aktivira se purinski nukleotidni ciklus.
Kako bi spriječio toksično nakupljanje AMP-a (nusprodukta trošenja energije), mišić ga deaminira u IMP, pri čemu se oslobađa amonijak.
-
Problem: Za razliku od laktata koji ostaju lokalno, amonijak lako prolazi krvno-moždanu barijeru.
-
Posljedica: Centralni umor. Mozak šalje signal za gašenje kako bi se zaštitio. Sportaš osjeća da ima snage, ali frekvencija zaveslaja ili koraka nekontrolirano pada. Koordinacija (fino kretanje) nestaje.
Tip 2x vlakna: Vaš unutrašnji Ferrari (Spreman za 5 sekundi slave)
Zamislite da u svojim mišićima imate mješavinu različitih motora. Neki su štedljivi poput dizelaša koji mogu raditi danima (Tip 1), a neki su poput bolida Formule 1 koji troše ogromne količine goriva u sekundi, ali razvijaju nevjerojatnu snagu. To su Tip 2x vlakna.
Što su zapravo brza vlakna?
Naša mišićna vlakna dijelimo na spora i brza. Tip 2x su najbrža od brzih. Ona se stežu nevjerojatnom brzinom i snagom, ali imaju jednu veliku manu: umore se čim ih pogledate.
-
Specijalnost: Eksplozivnost. Skok, sprint na 50 metara, snažan udarac u boksu ili dizanje teškog utega iznad glave.
-
Boja: Često ih nazivamo “bijela vlakna” jer nemaju puno mioglobina (koji nosi kisik), budući da im kisik za rad zapravo i ne treba – ona rade na čistu kemiju koja je već spremljena u stanici.
Kako rade? (Biokemija bez muke)
Tip 2x vlakna ne čekaju da krv donese kisik. Ona koriste ATP i Kreatin-fosfat – to su male baterije koje već postoje u mišiću. Problem je što te baterije traju samo 5 do 10 sekundi. Nakon toga, mišić mora usporiti i prijeći na druge izvore energije.
Zašto su ona kraljevi sprinta?
Ako gledate vrhunske sprintere poput današnjih svjetskih rekordera, oni su rođeni s visokim postotkom ovih vlakana. To je genetika. Međutim, postoji jedna kvaka koja glasi: Iskoristi ih ili ih izgubi!
Kako starimo, prvo gubimo upravo Tip 2x vlakna. Zato stariji ljudi gube brzinu i eksplozivnost, dok izdržljivost često ostaje dugo očuvana.
Tri stvari koje trebate znati o svojim brzim mišićima:
-
Oni su neurološki zahtjevni: Da biste upalili Tip 2x vlakna, Vaš mozak mora poslati jako snažan električni signal. Zato sprint i dizanje utega umaraju glavu jednako kao i mišiće.
-
Dugo se oporavljaju: Kad ih jednom ispraznite do kraja, tim vlaknima treba puno duže da se vrate u punu snagu nego onim sporim, maratonskim vlaknima.
-
Amonijak je njihov neprijatelj: Kada ova vlakna rade punom parom, stvaraju amonijak koji uspavljuje mozak. To je onaj osjećaj kad vam se zavrti u glavi nakon maksimalnog sprinta.

Zaključak za sportaše:
Tip 2x vlakna su Vaš najveći saveznik ako želite biti brzi i snažni. Da biste ih nahranili, treba Vam kreatin i dobar san, a da biste ih sačuvali, morate povremeno raditi vježbe koje od Vas zahtijevaju maksimalnu brzinu u kratkom vremenu.
Zašto se termin 2x počeo koristiti?
Devedesetih godina prošlog stoljeća, molekularna biologija je potvrdila da su najbrža ljudska vlakna identična tipu “2x” koji je ranije nađen kod nekih drugih sisavaca. Od tada, u ozbiljnoj znanstvenoj literaturi, ljudski sprint geni se označavaju kao MHC IIx (Myosin Heavy Chain IIx).
3. Ključne razlike u praksi
Iako su 2x i 2b sinonimi u ljudskom kontekstu, evo zašto je 2x kralj:
-
Najveća snaga: 2x vlakna imaju 10 puta veću snagu od sporih (Tip 1) vlakana.
-
Glikolitički monstrumi: Ona se oslanjaju isključivo na anaerobni metabolizam. Zato su ona glavni izvor amonijaka.
-
Labilnost: To su najosjetljivija vlakna. Čim počnemo trenirati malo više izdržljivosti (npr. predugi spori krugovi u bazenu), naša 2x vlakna se odmah počinju transformirati u Tip 2a (brza, ali ne toliko brza).
Zato moramo paziti da sprinteru volumenom treninga ne pretvorimo ta najbrža vlakna u 2a verziju, jer bi tako izgubio brzinu generiranja sile (Rate of Force Development – RFD) na startu.
Primjer iz prakse: Zid na 80 metara
Sjetite se sprintera na 100 m koji dominira prvih 70 metara, a onda u zadnjih 20 izgleda kao da je stao u blato. Njegovi laktati su vjerojatno visoki, ali ono što mu je isključilo živčani sustav je nagli skok amonijaka u krvi.
U plivanju, to je onaj trenutak kada plivač na 100 m slobodno u zadnjih 15 metara počne šamarati vodu umjesto da je hvata. Mišići još rade, ali neuromišićna kontrola je otkazala zbog hiperamonemije.
Što treneri i sportaši mogu učiniti? (Praktični savjeti)
Razumijevanje ove biokemije daje nam tri konkretna alata:
1. Optimizacija kreatinskih zaliha
Što su veće zalihe kreatin-fosfata (CP), to duže možemo regenerirati ATP bez aktivacije purinskog ciklusa.
-
Benefit: Odgađanje stvaranja amonijaka za kritičnih 2-3 sekunde, što je u sprintu vječnost.
2. Specifična suplementacija (L-citrulin i Arginin)
Ove aminokiseline sudjeluju u ciklusu ureje, pomažući jetri da brže neutralizira amonijak iz krvi.
-
Praksa: Uzimanje citrulin malata prije teških sprinterskih treninga može značajno poboljšati oporavak između serija.
3. Tajming treninga i oporavka
Amonijak se iz krvi čisti sporije od laktata. Ako trener radi serije maksimalnog intenziteta s prekratkim odmorom, sportaš ulazi u seriju s već povišenim amonijakom, što vodi do kroničnog centralnog umora.
Zašto je ovo važno?
Trening nije samo tjeranje do otkaza. Trening je biokemijski inženjering. Ako mjerite samo laktate, vidite samo pola slike. Praćenje amonijaka (ili barem razumijevanje njegovog mehanizma) omogućuje nam da treniramo pametnije, a ne samo jače.
Ključne reference:
1. O amonijaku i centralnom umoru:
-
-
Zašto je bitna: Ovo je temeljni rad koji objašnjava kako amonijak prelazi krvno-moždanu barijeru i uzrokuje gašenje koordinacije kod sprintera.
-
2. O Tip 2x vlaknima i purinskom nukleotidnom ciklusu:
-
Meyer, R. A., & Terjung, R. L. (1979). “Differences in ammonia and adenylate metabolism in contracting fast and slow muscle.” American Journal of Physiology.
-
Zašto je bitna: Dokazuje da brza vlakna proizvode znatno više amonijaka nego spora vlakna tijekom maksimalnog napora.
-
-
-
Zašto je bitna: Moderni pregled koji povezuje trošenje ATP-a s nakupljanjem amonijaka kod visokointenzivnih sportova poput plivanja.
-
3. O nomenklaturi Tip 2x vs 2b kod ljudi:
-
Smerdu, V., et al. (1994). “Type 2x-myosin heavy chain is the fastest muscle fiber type in human skeletal muscle.” American Journal of Physiology.
-
Zašto je bitna: Ovo je rad koji je službeno ispravio terminologiju i dokazao da su najbrža ljudska vlakna zapravo 2x, a ne 2b.
-
4. O utjecaju na sportsku izvedbu (plivanje):
-
Mujika, I., et al. (1996). “Effects of training on performance and muscle enzyme activities and fiber types in elite swimmers.” Journal of Applied Physiology.
-
Zašto je bitna: Direktno povezuje sastav mišićnih vlakana i metaboličkih enzima s rezultatima u bazenu.
-
Praktični Expert Level citat:
“Znanstvena istraživanja (Smerdu et al., 1994) potvrđuju da su ljudska vlakna Tipa 2x biokemijski najpotentnija, ali i metabolički najosjetljivija. Njihov rad izravno aktivira purinski ciklus, što rezultira hiperamonemijom koja limitira performanse u završnicama sprinterskih dionica.”
Vaš dr. med. Predrag Jakovljević specijalist medicine sporta
