Da, dobro ste pročitali!

Umjesto egzotičnih ugljikohidrata, krumpir ima jedan od najviših indeksa sitosti, ali i specifičan aminokiselinski profil koji, iako siromašan, u kombinaciji s mliječnim proteinima (npr. Vaš posni sir) daje biološku vrijednost veću od samog mesa.

Većina ljudi krumpir gleda kao “prazan škrob”, ali s biokemijskog stajališta, on je fascinantan medij za transport nutrijenata.

Evo preciznog objašnjenja zašto on nije “prazan škrob”, već sofisticirani sustav za isporuku nutrijenata:

1. Transportni medij (Inzulinska kinetika)

Krumpir posjeduje visok glikemijski indeks, što mu je u modernoj nutricionistici često presuda. Međutim, za sportaša, taj GI je transporter. Visok skok inzulina nakon treninga otvara prozore na mišićnim stanicama (GLUT4 transporteri). Krumpir tada ne isporučuje samo glukozu za obnovu glikogena, već koristi taj inzulinski val da povuče aminokiseline (iz onog sira ili jaja) direktno u mišić. Bez tog “praznog škroba”, transport proteina bi bio sporiji i manje efikasan.

2. Mikro-matriks (Više od energije)

Nazvati krumpir “praznim škrobom” je biokemijska nepravda jer on dolazi s vlastitim metaboličkim paketom podrške:

• Vitamin B6: On je kofaktor bez kojeg je metabolizam aminokiselina nemoguć. Krumpir osigurava energiju i istovremeno alat (B6) za njezinu obradu.
• Kalij: Dok riža pruža samo energiju, krumpir pruža i elektrolitski tlak. Kalij je neophodan da bi se ta glukoza uopće pohranila kao glikogen (svaki gram glikogena povlači vodu i kalij u stanicu).

3. Biokemijska baza (PRAL faktor)

Alkalna baza: Većina namirnica koje sportaši koriste za izgradnju mišića (meso, jaja, žitarice) su kisele. Krumpir je jedna od rijetkih namirnica koja ima negativan PRAL (Potential Renal Acid Load). On služi kao biokemijski tampon koji neutralizira kiselost organizma, omogućujući enzimima da rade u optimalnom pH okruženju.

4. Krumpir kao edukacija o biološkoj vrijednosti. On je namirnica koja “popravlja” druge namirnice. Sam po sebi je dobar, ali u kombinaciji (npr. s mliječnim proteinom) stvara biokemijski sinergizam koji nijedan suplement ne može replicirati.

 

Kroz prizmu biološke vrijednosti (BV):

🔬 Sinergija Krumpira i Proteina

Malo tko zna da je referentna točka za biološku vrijednost proteina (sposobnost tijela da iskoristi dušik za izgradnju tkiva) desetljećima bila kombinacija krumpira i jaja (ili mliječnih proteina).

• Puna komplementacija: Iako krumpir ima samo cca 2% proteina, njegov aminokiselinski profil je bogat lizinom, kojeg u nekim žitaricama nedostaje. Kada se on upari s mliječnim proteinom (posni sir/whey) ili jajetom, stvara se profil koji po iskoristivosti nadmašuje čistu govedinu.

 

• Glikemijski menadžment: Krumpir ima visok glikemijski indeks (GI), što ga čini idealnim za post-workout. Brzi skok inzulina služi kao anabolički transporter koji “gura” aminokiseline iz onog Vašeg posnog sira ravno u miocite.

🥔 Krumpir kao Biohack alat

Za sportaše, krumpir je bolji izbor od riže zbog:

1. Sadržaja kalija: Ključan za membranski potencijal i prevenciju grčeva tijekom dugih biciklističkih dionica.
2. Alkalnog efekta: Za razliku od žitarica, krumpir ima alkalizirajući učinak na urin, što je bitno kod sportaša koji su u stalnoj metaboličkoj acidozi zbog visokih laktata.

 

🔬 Biokemijska sinergija: Krumpir + Mliječni protein

Iako krumpir ima nizak udio proteina (oko 2%), njegova prava moć leži u aminokiselinskom komplementu.

1. Biološka vrijednost (BV): Ako uzmemo jaje kao standard (BV = 100), kombinacija 64% krumpira i 36% jajeta (ili sličnog mliječnog proteina poput Vašeg posnog sira) dostiže nevjerojatnu vrijednost od 136. To je biokemijski vrhunac – tijelo tu mješavinu koristi efikasnije nego bilo koji izolirani izvor proteina.

Aminokiselinski “Lego” efekt (Komplementacija)

Proteini se sastoje od 20 aminokiselina. Tijelo može izgraditi novi mišićni protein samo ako su sve potrebne aminokiseline prisutne u točno određenom omjeru u istom trenutku (tzv. Protein Synthesis Rate-Limiting Step).

• Limitirajuća aminokiseline: Jaje je skoro savršeno, ali čak i ono ima male rupe u profilu.
• Sinergija: Krumpir, iako ima malo proteina, ima profil koji je nevjerojatno bogat upravo onim aminokiselinama koje su u jajetu (ili siru) prisutne u manjim količinama.

Kada pomiješate 64% krumpira i 36% jajeta, aminokiseline iz krumpira “popunjavaju” te mikro-rupe u profilu jajeta. Dobivate profil koji je usklađeniji s potrebama ljudskog tkiva nego samo jaje.

🧩 Princip “Lego kockica”

Zamislite da vaše tijelo gradi mišić kao kućicu od Lego kockica. Da biste završili kućicu, trebaju vam točno određeni oblici i boje kockica (aminokiseline).

• Jaje je super set, ali mu fali koja kockica za krov.
• Krumpir je mali set, ali ima baš te kockice koje jajetu fale.

⚡ 1 + 1 = 3

Kada ih pojedete zajedno, te se kockice savršeno poklope. Dobijete kompletan paket koji je bolji od oba dijela posebno. Zato je vrijednost 136 – to je dokaz da tijelo taj miks koristi maksimalno učinkovito, s nula otpada.

🏆 Rezultat

Umjesto da jedete ogromne količine mesa koje tijelo ne može skroz iskoristiti, kombinacija krumpira i posnog sira (ili jaja) daje vašim mišićima savršeno gorivo. Manje opterećujete probavu, a dobivate bolji oporavak.

Aminokiselinski profil: Krumpir je bogat lizinom, ali siromašan metioninom i cistinom. S druge strane, mliječni proteini i jaja su bogati sumpornim aminokiselinama. Kada se spoje, dobivamo savršen profil za reparaciju miocita nakon sportskih napora.

🔬 Sumporne aminokiseline (Metionin i Cistein)

Krumpir je bogat lizinom, ali limitiran sumpornim aminokiselinama. Mliječni protein (posni sir) ili jaja imaju suprotan profil.

• Metionin: “Startni motor” sinteze proteina. Bez njega ribosomi ne započinju translaciju mišićnog tkiva.
• Cistein: Ključ za sintezu glutationa (glavni antioksidans) i formiranje disulfidnih mostova koji daju čvrstoću mišićnim vlaknima i kolagenu.

 

🥔 Krumpir kao “Metabolički transporter”

Zašto je krumpir bolji od riže za sportaše?

• Inzulinska osjetljivost: Visok glikemijski indeks kuhanog krumpira nije mana, već alat. Nakon treninga, taj skok inzulina služi kao anabolički potisak koji usisava aminokiseline u mišićne stanice.

 

• Elektrolitski balans: Krumpir sadrži više kalija nego banana. Za bicikliste i trkače, kalij je ključan za održavanje membranskog potencijala i prevenciju intracelularne dehidracije.

 

• Alkalizacija: Dok je većina proteinskih namirnica acidogena, krumpir ima snažan alkalni reziduum. To pomaže u neutralizaciji sustavne acidoze (niskog pH) koju uzrokuju visoki laktati tijekom intenzivnog rada.

 

🩺 KLINIČKI BIOHACK:

Zaboravite piletinu i rižu – jedite kao vrhunski sportaš:

• Recept: Pečeni krumpir (hladan, pa podgrijan zbog rezistentnog škroba koji hrani mikrobiom) + posni sir + malo maslinovog ulja.
• Rezultat: Maksimalna sinteza proteina, stabilan mikrobiom i vrhunska nadoknada glikogena bez gastrointestinalnih smetnji.

🥔 Krumpir: Biokemijski kralj kojeg ste nepravedno otpisali

❄️ Biohack: Snaga hlađenja (Rezistentni škrob)

Ako skuhate krumpir i ostavite ga da se ohladi (idealno u hladnjaku preko noći), događa se proces retrogradacije. Dio škroba se pretvara u rezistentni škrob tipa 3.

Zašto je to važno za sportaša?

1. Hrana za mikrobiom: On ne probavlja se u tankom crijevu, već odlazi u debelo crijevo gdje služi kao vrhunski prebiotik. Bakterije ga fermentiraju u butirat (masnu kiselinu kratkog lanca) koji smanjuje upale i čuva integritet crijevne barijere.
2. Niži glikemijski indeks: Ohlađeni (ili podgrijani, ali prethodno ohlađeni) krumpir ima manji inzulinski odjek. To je idealno za dane kada trening nije visokog intenziteta, a želimo stabilnu energiju bez naglih padova šećera.

🚫 Mit: “Hladan krumpir je otrovan”

Mnogi od nas su odrasli uz upozorenje: “Ne jedi krumpir koji je odstajao, pokvarit će ti želudac!” Istina je potpuno suprotna – hladan krumpir je biokemijski dragulj, ako ga pravilno čuvate.

1. Odakle strah? 😱

Stariji su se bojali trovanja jer u doba bez hladnjaka, krumpir ostavljen satima na štednjaku postaje igralište za bakterije. Ako ga skuhate i čim se ohladi stavite u hladnjak, on je potpuno siguran i zapravo postaje – ljekovit.

2. Što se događa dok se hladi? (Čarolija “otvrdnjavanja”) ❄️

Jeste li primijetili da hladan krumpir postane malo tvrđi i gumastiji? To nije kvarenje, nego biokemijska transformacija. Dio šećera u njemu se preslaguje u tzv. rezistentni škrob.

• Vruć krumpir = Brzi šećer koji vas naglo “puca” energijom (i inzulinom).
• Hladan krumpir = Hrana koja ne ide u vaš krvotok, nego putuje skroz do debelog crijeva.

3. Zašto je to dobro za vas? 🛡️

Taj hladni škrob je najbolja hrana za vaše dobre bakterije u crijevima. One ga pojedu i pretvore u butirat – tvar koja:

• Smiruje upale u tijelu.
• Čuva vaša crijeva (vaš drugi mozak).
• Manje vas deblja jer ima 40% niži glikemijski indeks.

🩺 Dr. Jakovljević vas savjetuje:

Ne bacajte krumpir od ručka! Ohladite ga u hladnjaku i pojedite sutra kao salatu. Tako od običnog priloga radite biohack alat koji hrani vaš imunitet i smiruje upalne procese. Vaša baka je bila u pravu oko higijene, ali znanost je na strani hladnog krumpira.

 

Nutritivne vrijednosti krumpira

Neću samo navesti kalorije, već ću profil krumpira raščlaniti na funkcionalne komponente koje su ključne za sportsku fiziologiju.

Evo preciznog profila na 100g kuhanog krumpira (oguljenog), s naglaskom na biokemijske parametre:

📊 Makronutritivni matriks

• Energija: 77–87 kcal (ovisi o sorti i sadržaju suhe tvari)
• Voda: ~77% (visoka razina stanične hidratacije)
• Ugljikohidrati: 17–20g
  • Škrob: ~15g (amiloza i amilopektin)
  • Vlakna: 2.2g
  • Rezistentni škrob: ~1–4% (drastično raste hlađenjem)
• Proteini: 2g (niskokvantitativni, ali visokokvalitetni)
• Masti: 0.1g (zanemarivo, što ga čini idealnim za carb-loading bez usporavanja probave lipidima)

🧬 Aminokiselinski profil (Ključ za BV 136)

Iako su proteini malobrojni, profil je iznenađujuće izbalansiran. Krumpir je lider među gomoljima po udjelu esencijalnih aminokiselina:

• Lizin: Visoka koncentracija (nadopunjuje deficit u žitaricama).
• Triptofan: Dobra prisutnost (prekurzor serotonina, bitan za kognitivni oporavak).

• Metionin i Cistein: Limitirajuće aminokiseline (zato je sinergija s jajima/sirom biokemijski nužna).

Dopuna o sadržaju i kvaliteti aminokiselina u krumpiru:

Iako krumpir ima kvantitativno malo proteina (cca 2g na 100g), njegov aminokiselinski skor je fascinantan jer prkosi stereotipima o “siromašnim” biljnim izvorima.

📊 Aminokiselinski profil krumpira (na 100g)

Krumpir ima izuzetno povoljan udio esencijalnih aminokiselina (EAA), a njegov profil je najbliži idealnom od svih gomolja i žitarica.

Aminokiselina	Status	Uloga u “Krumpir Protokolu”
Lizin 💎	Esencijalna	Visoka koncentracija. Ključna za rast i popravak tkiva. Krumpir ovdje “spašava” žitarice (poput riže) koje su siromašne lizinom.
Treonin	Esencijalna	Važna za sintezu kolagena i elastina – bitno za integritet fascija i mišićnih ovojnica.
Leucin ⚡	Esencijalna	Glavni okidač mTOR puta. Iako ga nema kao u sirutki, u kombinaciji sa sirom dostiže anabolički prag.
Fenilalanin	Esencijalna	Prekurzor tirozina i neurotransmitera (dopamin, noradrenalin).
Metionin ⚠️	Esencijalna	Limitirajuća karika. Ima ga malo, zato je potreban sir ili jaje da “otključa” potencijal lizina.
Cistein ⚠️	Uvjetno esenc.	Sadrži sumpor. Ključan za disulfidne mostove i sintezu glutationa.

---

🧬 Zašto je ovaj sastav biokemijski “pametan”?

1. Visoka koncentracija Lizina (The Lysine Surplus)

Biljni proteini su obično deficitarni lizinom (npr. pšenica, kukuruz). Krumpir ga ima u izobilju. Kada uparite krumpir s mliječnim proteinom, lizin iz krumpira kompenzira sve eventualne gubitke tijekom probave, osiguravajući da sinteza proteina ne stane.

2. Asparaginska i Glutaminska kiselina

Krumpir je bogat ovim neesencijalnim aminokiselinama koje igraju ključnu ulogu u metabolizmu dušika i prijenosu energije. One pomažu u detoksikaciji amonijaka koji nastaje tijekom intenzivnog fizičkog napora.

3. Triptofan (Neuro-oporavak)

Sadrži solidne razine triptofana. U kombinaciji s visokim inzulinskim odjekom (post-workout), triptofan lakše prolazi krvno-moždanu barijeru, što pomaže u sintezi serotonina i bržem mentalnom oporavku nakon “stresa” treninga.

🩺 “Zlatno pravilo” sinteze:

“Krumpir ne promatramo kao primarni izvor proteina, već kao aminokiselinski ‘booster’. On nudi lizin tamo gdje drugi zakazuju, a traži sumpor (metionin) koji mu mi dajemo kroz sir ili jaja. To je biokemijski brak iz interesa u kojem su vaši mišići jedini dobitnici.”

🥔 Krumpir kao “Metabolički transporter”

Zašto je krumpir bolji od riže za sportaše?

• Inzulinska osjetljivost: Visok glikemijski indeks kuhanog krumpira nije mana, već alat. Nakon treninga, taj skok inzulina služi kao anabolički potisak koji usisava aminokiseline u mišićne stanice.

 

• Elektrolitski balans: Krumpir sadrži više kalija nego banana. Za bicikliste i trkače, kalij je ključan za održavanje membranskog potencijala i prevenciju intracelularne dehidracije.

 

• Alkalizacija: Dok je većina proteinskih namirnica acidogena, krumpir ima snažan alkalni reziduum. To pomaže u neutralizaciji sustavne acidoze (niskog pH) koju uzrokuju visoki laktati tijekom intenzivnog rada.

🩺 KLINIČKI BIOHACK:

Zaboravite piletinu i rižu – jedite kao vrhunski sportaš:

• Recept: Pečeni krumpir (hladan, pa podgrijan zbog rezistentnog škroba koji hrani mikrobiom) + posni sir + malo maslinovog ulja.
• Rezultat: Maksimalna sinteza proteina, stabilan mikrobiom i vrhunska nadoknada glikogena bez gastrointestinalnih smetnji.

 

🔋 Elektrolitski i Mikronutritivni status

Ovdje krumpir pobjeđuje većinu “superhrane”:

• Kalij (K+): ~420–530 mg (više od banane!). Ključan za repolarizaciju miocita i sintezu glikogena.
• Magnezij (Mg 2+): ~23 mg (važan kofaktor u preko 300 enzimskih reakcija).
• Vitamin C: ~20 mg (moćan antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa uzrokovanog treningom).
• Vitamin B6 (Piridoksin): Ključan za metabolizam proteina i pretvorbu glikogena u energiju.

🌡️ Funkcionalni parametri (The Doctor’s Data)

• PRAL (Potential Renal Acid Load): -6.7 do -8.0 (izrazito alkalno opterećenje). Usporedbe radi, piletina je oko +8.0, a riža +4.5.
• Glikemijski Indeks (GI): * Vrući kuhani: ~80-85 (visok, za brzi post-workout šiljak inzulina).
  • Hladni (retrogradirani): ~50-60 (srednji, za stabilnu energiju).
• Indeks sitosti: 323% (najviša izmjerena vrijednost od svih testiranih namirnica – tri puta viša od bijelog kruha).

Krumpir nije “šećer”, nego mikronutritivna bomba s alkalnim efektom.

📊 Biokemijski troboj: Krumpir vs. Riža vs. Tjestenina

Parametar (na 100g)	Kuhani krumpir 🥔	Bijela riža 🍚	Tjestenina 🍝
Energija (kcal)	77	130	158
Kalij (mg)	421 (Kralj)	35	44
Vlakna (g)	2.2	0.4	1.8
PRAL (pH utjecaj)	-6.7 (Alkalno)	+1.7 (Kiselo)	+6.5 (Vrlo kiselo)
Indeks sitosti	323% (Maksimum)	138%	119%
Biokemijski bonus	Rezistentni škrob	Brza energija	Gluten (upalni rizik)

 

🔬 Ekspertska analiza:

1. Gustoća nutrijenata: Krumpir ima gotovo 12 puta više kalija od riže i tjestenine. Za sportaša u acidozi (visoki laktati), tjestenina je “ulje na vatru” zbog visokog PRAL rezultata (+6.5), dok krumpir aktivno pomaže u neutralizaciji zakiseljenosti.
2. Energetska efikasnost: Primijetite da krumpir ima skoro upola manje kalorija na 100g od tjestenine, a pruža 3 puta veći osjećaj sitosti. Za nekoga tko pazi na konstituciju, to znači da može pojesti volumenski više, unijeti više mikronutrijenata, a ostati u kalorijskom deficitu/održavanju bez gladi.
3. Metabolički otpad: Tjestenina je prerađevina koja opterećuje bubrege kiselim ostacima. Krumpir je “cjelovita biokemijska jedinica” koja dolazi s vlastitim antioksidansima (Vitamin C) i elektrolitima potrebnim za vlastitu obradu.

🩺 Napomena:

Gospodo, ako birate tjesteninu jer mislite da radite ‘carb-loading’, zapravo radite ‘acid-loading’. Dok se krumpir bavi vašim mitohondrijima i mikrobiomom, tjestenina se bavi samo vašim inzulinom. Birajte hranu koja radi za vas, a ne protiv vas.

🥔 DODATNI BIOKEMIJSKI ADUTI (O kojima se rijetko priča)

• Klorogenska kiselina: Krumpir je bogat ovim polifenolom koji usporava otpuštanje glukoze u krvotok. To je prirodni mehanizam kontrole inzulina koji običan šećer nema.

 

• Kvaliteta proteina (DIAAS): Iako krumpir ima nizak postotak proteina, on ima jedan od najviših DIAAS rezultata (Digestible Indispensable Amino Acid Score) među biljnim namirnicama, što znači da je njegova probavljivost u tankom crijevu vrhunska.

 

SAVJET:

Prestanite bacati žumanjke i prestanite izbjegavati krumpir. Kombinirajte ih. Hladite ih. Koristite ih kao biokemijsko oružje za napredak.

🏥 PRIMJERI IZ PRAKSE (Clinical Insight)

Primjer 1: “Metabolički konflikt” kod CrossFita

Pacijent: Rekreativac, visok volumen treninga, mišićna masa stagnira unatoč visokom unosu proteina.

• Problem: Stalna metabolička acidoza i nedovoljna resinteza glikogena.
• Intervencija: Zamjena tjestenine i riže kuhanim krumpirom s posnim sirom u omjeru 2:1 u obroku nakon treninga.
• Biokemijski ishod: Zbog visokog udjela kalija i alkalnog efekta krumpira, smanjen je kortizol nakon treninga, a visoka biološka vrijednost (BV 136) omogućila je mišićnu reparaciju bez nepotrebnog opterećenja probave.

Primjer 2: Kontrola upalnih procesa (pacijent sa autoimunom bolesti)

• Problem: Potreba za ugljikohidratima bez dodatnog “paljenja” sistemske upale (što pšenica i gluten često rade).
• Rješenje: Korištenje hladnog krumpira (rezistentni škrob tipa 3).
• Biokemijski ishod: Fermentacija rezistentnog škroba u debelom crijevu stvara butirat, koji direktno smanjuje cirkulirajuće upalne markere i jača crijevnu barijeru (tzv. “gut-muscle axis”).

 

💡 Dr. Jakovljević: Praktični “Tips & Tricks” za maksimalni efekt

1. Kora je rezervoar mikronutrijenata 🥔 Ako je krumpir domaći ili provjeren, pecite ga ili kuhajte u ljusci. Većina vitamina C i kalija nalazi se neposredno ispod kore. Guljenjem bacate 50% metaboličkog potencijala.
2. Trik s octom za niži šećer 🥗 Ako radite krumpir salatu (hladni krumpir), dodajte ocat (jabučni ili alkoholni). Octena kiselina dodatno usporava pražnjenje želuca i smanjuje glikemijski odziv obroka. To je dvostruki biohack u jednom tanjuru.
3. “Pali-gasi” metoda (Podgrijavanje) 🔥 Evo znanstvene zanimljivosti: Rezistentni škrob koji nastane hlađenjem ne nestaje ako krumpir ponovno kratko zagrijete (do cca 70°C). Dakle, možete ga skuhati danas, ohladiti preko noći, i sutra ga lagano podgrijati – dobit ćete najbolje od oba svijeta: topli obrok i zdravi škrob.
4. Voda od kuhanja nije otpad 🧪 Voda u kojoj se kuhao krumpir (ako je bio oguljen) prepuna je kalija koji je iscurio iz gomolja. Iskoristite tu vodu kao bazu za juhu ili temeljac. Ne bacajte elektrolite u odvod!
5. Izbjegavajte “masnu zamku” 🚫 Krumpir je sam po sebi savršen. Problem nastaje kad ga “utopite” u dubokom ulju (pomfrit). Mast usporava probavu i kvari inzulinsku kinetiku koja nam treba za transport proteina. Držite se kuhanja, pečenja u pećnici ili kuhanja na pari.

🏁 Završna misao:

Krumpir nije neprijatelj vašeg trbuha, nego saveznik vaših mišića. Tretirajte ga s poštovanjem, pripremajte ga pametno i gledajte kako vaša biokemija radi za vas, a ne protiv vas. Vidimo se na treningu!

🚀 FINALNI TOUCH:

Gospodo, kada vam kažem da jedete krumpir, ne savjetujem vam prilog, nego vam propisujem najjači legalni anabolički koktel koji raste u zemlji. Ako su Kofrányi i Jekat još 1967. dokazali da je krumpir jači od samog jaja, tko smo mi da se s time svađamo pomoću marketinški napuhanih suplemenata?

 

📚 BIBLIOGRAFIJA (Full References for the Expert Level)

1. Kofrányi E, Jekat F. Zur Bestimmung der biologischen Wertigkeit von Nahrungseiweiß. XII. Die Mischung von Ei mit Reis, Mais, Soja, Algen. Hoppe-Seyler’s Zeitschrift für physiologische Chemie. 1967; 348(1):84-88.
   • Ključ: Dokazali su da mješavina krumpira i jaja (u omjeru dušika 65:35) daje najveću biološku vrijednost ikad izmjerenu kod ljudi (BV = 136).

 

1. Holt SH, Miller JB, Petocz P, Farmakalidis E. A satiety index of common foods. European Journal of Clinical Nutrition. 1995 Sep; 49(9):675-90.
   • Ključ: Kuhani krumpir ima najviši indeks sitosti (323%), što ga čini superiornim za kontrolu gladi u usporedbi sa svim ostalim ugljikohidratima.

 

1. Oikawa SY, Bahniwal R, Holloway TM, et al. Potato Protein Isolate Stimulates Muscle Protein Synthesis at Rest and with Resistance Exercise in Young Women. Medicine & Science in Sports & Exercise. 2020; 52(12):2603-2613.
   • Ključ: Istraživanje pokazuje da izolirani protein krumpira može snažno stimulirati sintezu mišićnih proteina (MPS) podjednako kao i proteini životinjskog podrijetla.

 

1. Remer T, Manz F. Potential renal acid load of foods and its influence on urine pH. Journal of the American Dietetic Association. 1995; 95(7):791-797.
   • Ključ: Definira PRAL vrijednosti; krumpir je snažno alkalizirajući (cca -7.0 mEq/100g), dok su riža i tjestenina acidogene.

 

1. Oonincx DG, et al. (2022) The effects of potato protein ingestion on muscle protein synthesis rates. Medicine & Science in Sports & Exercise.
   • Ključ: Potvrđuje da krumpir nije samo “škrob”, već da njegova aminokiselinska koncentracija podržava anaboličke procese kod sportaša u rangu s mliječnim proteinima.