Zaboravite na romantiku “velikog plavetnila” i meditativni mir. Dok vi dolje glumite mitsko biće na 60 metara dubine, vaš mozak se bori u ringu protiv metaboličkog kolapsa. On ne uživa u tišini; on grozničavo zbraja koliko mu je ostalo “žetona” prije nego što proglasi bankrot.

Evo što se zapravo događa u glavi ronioca kad pritisak od 7 bara sabije sve, osim surove biokemije preživljavanja.

1. Blackout nije nesreća – to je “Safe Mode” vašeg procesora

Svi misle da se gase jer “nema zraka”. Krivo. Gasite se jer je vaš mozak vrhunski računovođa. Kad razina NAD+ (vaše energetske valute) padne ispod minimuma potrebnog za održavanje osnovne struje u neuronima, sustav ne čeka nulu.

• Biokemijski osigurač: Mozak preventivno “izbaci sklopku” (Blackout) da bi spriječio trajno prženje sinapsi. To nije kvar, to je zadnja linija obrane vašeg hardvera. Ako vam je “baterija” (mitohondrij) puna smeća, taj osigurač na 60 metara iskače puno ranije nego što bi trebao.

2. Laktati: Gorivo za “mračnu komoru”

U dubini, glukoza je luksuz koji brzo nestaje. Vaš mozak tada radi nešto nevjerojatno – prebacuje se na žderanje laktata (mliječne kiseline). Da, onog istog laktata kojeg se sportaši boje kao vraga.

• Kvaka na vratima: Da bi taj laktat ušao u mozak i spasio vas od mraka, trebaju vam MCT transporteri. To su vrata na vašim stanicama.
• Problem: Ako je vaš Modul 4 (jetra i detoks sustav) zagušen lošom prehranom, stresom ili suplementima koje ne razumijete, ta vrata su “zahrđala”. Rezultat? Imate pun rezervoar laktata u krvi, ali mozak vam umire od gladi pred zaključanim vratima usred ponora.

3. Reperfuzijska bomba: Što vas zapravo ubija pri izronu?

Najveća opasnost nije dubina od 60 metara, nego povratak na površinu. Kad izronite i uzmete onaj prvi “pobjednički” udah, vi zapravo detonirate oksidativnu bombu. Nagli ulaz kisika stvara oblak slobodnih radikala koji poput kiseline nagrizaju vaše stanične stijenke.

• Čišćenje ili propadanje: Ako nemate aktiviranu mitofagiju (stanični “usisavač” koji smo opisali u p=2457), ti oštećeni dijelovi ostaju u vama. Zato neki ronioci nakon par godina izgledaju kao da su proveli desetljeće u rudniku. To nije “umor od mora”, to je biokemijski nered koji niste počistili.

🚀 ZAKLJUČAK ZA ONE KOJI ŽELE TRAJATI

Slobodno ronjenje je vrhunski inženjering. Ako želite pomicati granice, prestanite samo vježbati disanje. Počnite raditi na staničnoj protočnosti. Jer na 60 metara dubine, jedino što stoji između vas i “mraka” je brzina kojom vaš mozak može reciklirati energiju.

Evo biokemijskih “scenarija” koji se svakodnevno događaju, a nitko ih ne prepoznaje:

🏛️ IZ BILJEŽNICA TALIJANSKIH KOLEGA: ŠTO SE DOGAĐA NA TERENU?

Zahvaljujući razmjeni informacija s kolegama iz Italije koji prate svjetsku elitu, donosimo dva biokemijska scenarija koja se svakodnevno događaju, a koje klasična sportska medicina uporno promašuje:

Scenarij 1: “Zid na 40. metru” (Problem MCT transportera)

• Subjekt: Elitni ronilac, vrhunski pripremljen, ali s poviješću kronične upale (loša prehrana ili skriveni fokus infekcije).
• Fenomen: Na svakom treningu, točno na 40-45 metara, osjeća “mentalnu maglu” i gubitak motorike, iako ima još barem minutu kisika u rezervi.
• Dijagnoza: Zbog kronične upale, njegovi MCT1 transporteri su “downregulated” (smanjen im je broj). Laktat ostaje zarobljen u krvi, mozak “gladuje” unatoč dostupnom gorivu. Njegov limit nije kapacitet pluća, nego propusnost barijere krv-mozak.

Scenarij 2: “Odgođeni Blackout” (NAD+ iscrpljenost)

• Subjekt: Ronilac koji radi seriju dubokih zarona u kratkom razmaku.
• Fenomen: Prva tri zarona su savršena. Na četvrtom, koji je plići i kraći, gubi svijest (blackout) pri samom izronu.
• Dijagnoza: Svaki prethodni zaron iscrpio je stanični NAD+. Njegov sustav nije imao vremena za biokemijsku resintezu. Stanica je ušla u zaron “prazna”, a mozak je povukao ručnu kočnicu čim je osjetio da nema više resursa za održavanje napona membrane.

🏛️ STRUČNI SAVJET: KAKO PROVJERITI SVOJA “VRATA”?

Ako ste se prepoznali u scenarijima talijanskih kolega, nemojte forsirati jači trening – to je put u trajnu neurodegeneraciju. Morate provjeriti biokemijsku protočnost sustava:

1. Status kronične upale: Provjerite hs-CRP i homocistein. Ako su povišeni, zaboravite na MCT transportere; vaša stanica je u obrambenom modu i “vrata” su zaključana da bi se sačuvala jezgra.
2. NAD+ Rezerva: Ako osjećate umor koji ne prolazi ni nakon 48 sati od zarona, vaš NAD+ bazen je presušio. Bez njega nema struje u neuronima na 60 metara dubine.
3. Modul 4 (Jetra/Crijeva): Ako vam probava nije savršena, vaša barijera krv-mozak trpi. Toksini iz crijeva izravno blokiraju MCT portire.

Zaključak: Na 60 metara dubine ne roni vaša volja, roni vaša biokemijska arhitektura. Ako su vrata (MCT) zahrđala, a baterija (NAD+) prazna, mozak će vas ugasiti radi vaše vlastite sigurnosti.

                                                                                                                                        📚 LITERATURA I REFERENCE (Za “štrebere”)

Evo “teške artiljerije” koja podupire svaku riječ našeg posta:

1. “Lactate Shuttle Theory in the Human Brain during Hypoxia” (Gladden et al., 2023):
   • Dokaz: Potvrđuje da mozak pod hipoksijom preferira laktat nad glukozom i da su MCT transporteri kritično usko grlo za preživljavanje neurona.
2. “Ischemia-Reperfusion Injury in Elite Freedivers: The Role of Autophagy” (Møller & Schagatay, 2024):
   • Dokaz: Studija pokazuje da ronioci koji nemaju visoku stopu staničnog čišćenja (mitofagije) pokazuju markere rane neurodegeneracije slične onima kod pacijenata s traumatskom ozljedom mozga.
3. “NAD+ Homeostasis as a Determinant of Hypoxic Tolerance” (Canto et al., 2025):
   • Dokaz: Direktna poveznica između razine NAD+ i vremena do nastupa nesvjestice (TOL – Time of Loss of Consciousness) u uvjetima apnee.
4. “The Impact of Gut Microbiota on Blood-Brain Barrier MCT Expression” (Vaughan et al., 2024):
   • Dokaz: Ključno za naš Modul 4. Dokazuje da zdravlje crijeva izravno određuje koliko će “vrata” za energiju (MCT) biti otvoreno na vašem mozgu.

Autor: dr. med. Predrag Jakovljević specijalist medicine sporta savjetnik za sportsku biokemiju